Razvoj željezničke infrastrukture i zaštita okoliša u Hrvatskoj
EU posebnu pažnju pridaje području zaštitite okoliša. U Hrvatskoj je ta dimenzija, posebno v procesu pristupanja u EU, postala veoma važna. Obaveze koje je Hrvatska preuzela na području zaštite okoliša i prirode trebale bi pridonijeti poboljšanju kvalitete života te osigurati više standarde zaštite okoliša (npr. bolje gospodarenje otpadom). Članstvo u EU ujedno znači i nove mogućnosti za zaštitu okoliša. U Hrvatskoj će njeni građani, poduzeća i organizacije dobiti priliku za korištenje strukturnog i kohezijskog fonda. Osim u zaštitu okoliša ovi europski fondovi mogu se koristiti i za razvoj željezničke infrastrukture.
Željeznička infrastruktura
Često naglašavamo društvenu korist usluga javnog prijevoza (npr. autobusni ili željeznički prijevoz). Da bi željeznički prijevoz postao privlačniji, zastarjelu željezničku infrastrukturu treba modernizirati. Investiranje u željezničku infrastrukturu jedan je od načina povećavanja broja putnika u željezničkom putničkom prijevozu. S unaprjeđivanje prijevoznih usluga, modernizacijom voznog parka te opreme za signalizaciju i komunikaciju može se privući potencijalne korisnike.
Gospodarenje otpadom i centar za gospodarenje otpadom
Po Zakonu o zaštititi okoliša gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprečavanje nastanka i smanjivanje količina otpada. Korišteni postupci ne smiju predstavljati rizik za okoliš. S ciljem zaštite okoliša u Hrvatskoj je planirano uvođenje integralnog sustava gospodarenja otpadam tj. izgradnja centara za gospodarenje otpadom na županijskoj ili regionalnoj razini te sanacija ili zatvaranje do sada postojećih odlagališta. Osnovna funkcija centra za gospodarenjem otpadom biti će skupljanje i obrada otpada te njegovo odlaganje nakon obrade. Centar za gospodarenje otpadom u pojedinoj županiji ili regiji trebao bi biti izgrađen najkasnije do kraja 2018 godine. Do tada bi trebala biti izvršena i sanacija postojećih odlagališta. Od tada će centar za gospodarenje otpadom postati najvažniji infrastrukturni objekt gospodarenja otpadom u pojedinoj županiji ili regiji.
Vodoopskrba
Da bi se zadovoljili obavezni standardi Europske Unije te također povećala kvaliteta života stanovnika potrebno je investirati u sektor voda, između ostalog i u vodoopskrbu. Vodoopskrba ili opskrba vodom je jedan od bitnih elemenata kvalitete života. Zakonski djelatnost vodoopskrbe obuhvaća poslove zahvaćanja i crpljenja podzemnih i površinskih voda za piće i druge potrebe, njihovo pročišćavanje, dopremanje te raspodjelu. Na području vodoopskrbe je nužno da je voda namijenjena stanovništvu zdravstveno ispravna. Zbog toga pravni subjekti koji obavljaju vodoopskrbu moraju djelovati u skladu sa Zakonom o vodama.
Zaštita od poplave
Strategija upravljanja vodama procjenjuje da je u pogledu poplava potencijalno ugroženo oko 15% hrvatskog kopnenog teritorija. Veći dio tog teritorija je danas zaštićen. Pošto je riječ o prirodnom fenomenu poplave se ne mogu izbjeći. Ipak s mjerama zaštite od poplava rizik od štetnih posljedica može se smanjiti. Što to znači? Zaštita od poplava- znači da nema poplava? Ne. Bez obzira koja se mjera zaštite od poplava upotrebljava, poplava se uvijek može pojaviti. Ipak samo s mjerama zaštite od poplava može se smanjiti rizik od mogućih štetnih posljedica koje poplave imaju na zdravlje stanovništva, gospodarstvo i okoliš.